IowaLegalAid.orgIowa

Kako zakoni o imigraciji utječu na ?rtve porodičnog nasilja

Read this in:
English
Spanish / Español

Information

Alicia je do?la u Ajvou 1982. godine. Udata je za stranca sa pravom na trajni boravak (legal permanent resident). Njen suprug joj je rekao da on mora imati trinestero djece sa njim da bi mu dokazala svoju ljubav. Alicia je rodila osmoro djece i imala tri pobačaja. Pretrpjela je uzastopna silovanja, premlaćivanja, i stalne prijetnje njoj i njezinoj djeci. ?to se tiče njenog supruga ona je jo? uvijek trebala da "doka?e svoju ljubav".

Značajan faktor je zakomplicirao Alicin slučaj. Njen suprug nikad nije dostavio imigracijske dokumente u njeno ime. On je stalno iskori?tavao činjenicu da ona nema imigracijskog statusa da bi joj prijetio prijavom slu?bi za imigraciju ako ga napusti. Suprug joj je rekao da bi on dobio starateljstvo nad djecom prije nego ?to bi je deportovali. Alicia je ?ivjela u strahu da će je deportovati i da će izgubiti djecu. Nije stupila u kontakt sa vlastima zbog zlostavljanja niti je tra?ila pomoć skoro dvadest godina. Alicia nije imala niti matični broj (social security number), niti dokumentaciju da bi mogla dobiti posao, niti vozačku dozvolu. Ajova zahtjeva dokaz o imigracijskom statusu da bi izdala vozačku dozvolu. Ona je bila novčano ovisna o svom mu?u, u zamci nasilne veze. Na?alost, Alicin slučaj nije jedinstven.

Kongres je prepoznao nasilje nad doseljeničkim ?enama i djecom zbog njihovog nedostatka imigracijskog statusa. Akt o nasilju nad ?enama (Violence Against Women Act ("VAWA")) je usvojen. 2000. godine Kongres je pro?irio VAWA za?tite Zakonom o ?rtvama nasilja i o sprečavanju trgovanja ljudima (Victims of Violence and Trafficking Prevention Act ("VTVPA")). Ovaj zakon je omogućio dvije vrste viza za ljude koji nisu ni doseljenici ni dr?avaljani, i koji su ?rtve određenih nasilnih krivičnih djela. Te dvije vize su "U viza"i "T viza".

1. MOLBA KOJU MO?ETE SAMI PODNIJETI NA OSNOVU VAWA (VAWA SELF-PETITION)
Zakon dozvoljava kvalifikovanim rođacima dr?avljana Sjedinjenih Američkih Dr?ava ili stranaca s pravom na stalni boravak (lawful permanent resident (LPR)) da se dosele u Sjedinjene Dr?ave. Slu?ba za dr?avljanstvo i useljenje ("Slu?ba") (Citizenship and Immigration Service ("Service")) odobrava sve molbe za vize podnesene od strane jamca (sponsor) građanina ili LPR-a u ime osobe/a za koju/koje se podnosi molba. Članovi porodice pouzdaju se u to da će jamac da podnese molbu. Jamac mo?e ne podnijeti molbu. On ili ona mogu podnijeti molbu ali je isto mogu povući, ili namjerno ne odgovoriti na zahtjev za dodatne informacije. Ako jamac kontroli?e svu po?tu osobe za koju se podnosi molba, mo?e biti da on ili ona nikada neće saznati kada da se pojave za informativne razgovore ili procedure. Ovo mo?e dovesti do toga da se osoba za koju se podnosi molba nađe u procesu odstranjivanja (deportacije) (removal proceedings (deportation)). Ta osoba bi se mogla suočiti s deportacijom bez sudjelovanja u procesu. Na ovaj način jamci mogu iskoristiti imigracijski proces za manipuliranje drugom osobom.

Process za molbu koju mo?ete sami podnijeti na osnovu VAW-e onemogućuje ovakve postupke jamca. Immigranti koji su ?rtve porodičnog nasilja mogu zaobići jamca tako ?to sami podnesu svoju molbu za vizu. Da bi se kvalifikovao, imigrant koji je ?rtva nasilja mora dokazati pet stvari:

  • Osoba mora ispuniti zahtjeve za kvalifikovanost koji se tra?e u molbi sa porodičnom osnovom (family-based petition); i
  • osoba mora biti udata ili mora namjeravati da se uda u dobroj namjeri; i
  • osoba mora imati dobar moralan karakter; i
  • osoba je morala ?ivjeti sa nasilnikom; i
  • osoba je morala pretrpjeti premlaćivanje ili izuzetnu mentalnu okrutnost

2000. godine ovaj proces za molbu koju osoba mo?e sama podnijeti je bio izmjenjen. Pravni lijek je obuhvatio čak i osobe koje su pre?ivjele takvo nasilje ali su se razvele od svojih supru?nika. Podnositelji molbe moraju dokazati "vezu između zlostavljanja i razvoda." Čak i ako je supru?nik, koji je bio dr?avljanin SAD-ea, umro, izgubio ili se odrekao njegovog ili njenog imigracijskog statusa ili dr?avljanstva, podnositelj molbe se jo? uvijek kvalifikuje. Bilo koji od ovih događaja se morao desiti u roku od dvije godine od podno?enja molbe. Djeca nekog nasilnog roditelja koji je dr?avljanin SAD-ea ili koji je LPR su također kvalifikovana da sama podnesu molbu. Svi podnositelji kojima je odobrena molba na osnovu VAW-e su kvalifikovani za dozvolu za rad.

2. U VIZA
Mnogo ?rtava porodičnog nasilja, seksualnog zlostavljanja i drugih krivičnih djela nije kvalifikovano za pravni lijek po VAWA molbi. Nedostatak imigracijskog statusa i prijetnja da će biti predani imigracijskim vlastim zastra?e mnoge imigrante da prijave krivična djela ili da pomognu u istrazi slučaja ili pokretnju sudskog procesa. Posljedica toga je da su policajci i tu?itelji ostavljeni sa manje dokaza i nemaju ?rtvu kojoj bi pomogli.
Kao odgovor na te probleme, Kongres je izradio U vizu. Da bi se kvalifikovao za U vizu, podnositelj molbe mora dokazati:

  • da je pretrpjela značajno tjelesno i mentalno nasilje kao posljedica toga ?to je bila ?rtva krivične aktivnosti i
  • da ima informacije u vezi sa tom krivičnom aktivno?ću i
  • da je pomogla, trenutno poma?e ili je spremna pomoći istragama ili tu?bi za krivične aktivnosti
  • da se krivična aktivnost desila u Sjedinjenim Dr?avama ili da je prekr?ila zakone Sjedinjenih Dr?ava.

Između ostalih krivičnih djela, U viza pokriva silovanje, mučenje, trgovanje ljudima, incest, porodično nasilje ili poku?aje, zavjeru, ili navođenje na počinjenje bilo kojeg od ovih krivičnih djela.

U Ajovi, grad Des Moines surađuje sa pravnom klinkom Ajova koalicije protiv porodičnog nasilja (Iowa Coalition Against Domestic Violence Legal Clinic) u izradi protokola. Svrha tog protokola je da se pobolj?a mogućnost slu?be sigurnosti da ispita i li?i slobode kriminalce dok u isto vrijeme ?titi imigranstku ?rtvu koja surađuje. Ova vrsta partnerstva je veoma va?na da bi se započele rije?avati brojne potrebe imigranstkih ?rtava i da se osiguraju djelotvorne usluge slu?be sigurnosti.


3. T viza
Druga viza za nekoga ko nije niti imigrant niti dr?avljanin po osnovu VTVPA je T viza. Da bi neko ko nije imigrant bio kvalifikovan za ovu vizu, on ili ona mora:

*biti ?rtva opasnog oblika trgovine ljudima; i
*biti fizički prisutan/na pri trgovini ljudima u SAD-u ili ulaznoj luci; i
*postupati po zahtjevima da pomogne istra?iti ili pokrenuti sudski postupak protiv trgovanja ljudima; i
* pokazati da će vjerovatno do?ivjeti izuzetno te?ku situaciju koja bi uključivala vrlo neobičnu i opasnu ?tetu ako je odstranjen/a iz SAD-a.

Zakon defini?e "opasne oblike trgovanja ljudima" ka
(A) Seksualno trgovanje ljudima pri kojem je komercijalna seksualna aktivnost izazvana silom, prijevarom ili prisilom, ili pri kojem osoba koja je bila primorana da učini takvu aktivnost nije napunila 18 godina starosti ili
(B) zapo?ljavanje, sakrivanje, prevo?enje, zbrinjavanje ili dovođenje osobe za rad ili usluge, upotrebom sile, prijevare ili prisile u svrhu podvrgavanja prisilnoj podčinjenosti, du?ničkom ropstvu ili ropstvu.

Da bi se kvalifikovale za socijalnu pomoć, ?rtve moraju biti potvrđene od strane Odjela za zdravstvo i socijalne usluge (Department of Health and Human Services ("HHS")). Kada im se izda potvrda, podnosioci molbe će biti kvalifikovani za istu socijalnu pomoć kao i izbjeglice. HHS je prenio nadle?nost za izdavanje potvrda Uredu za zbrinjavanje izbjeglica (Office for Refugee Resettlement).

Izvan imigracijskog statusa

Imigracijski zakoni su vezani za porodično i kriminalno pravo. Imigranti koji su u toku razvoda ili u parnicama vezanim za starateljstvo djece ili sudski nalog zabrane komunikacije za ?rtvom ili dolaska na mjesta na kojima se ona nalazi, bi trebali popričati sa mjesnim stručnjakom za imigraciju i stručnjakom za porodično nasilje. Advokati moraju biti sigurni da su suci svjesni dinamike porodičnog nasilja kao i stra?nih posljedica ako nasilnik spriječi zrtvu da rije?i svoj imigracijski status. Prije svega, na? pravni sistem mora znati kako nasilnici upotrebljavaju građanskopravni sistem da kontroli?u ?rtvu. Nasilnici često pokrenu slučajeve vezane za porodično pravo znajući da njegov/njezin suprug/a nema sredstva da si nađe advokata. Oni često znaju da će manjak znanja supru?nika o njegovim/njenim pravima u ovoj zemlji nagnuti vagu pravde.

Isto tako je veoma va?no za advokate koji zastupaju imigrante u krivičnim slučajevima da surađuju sa imigracijskim advokatom koji poznaje utjecaj krivčne presude na imigracijski status. Ovo je posebno va?no kada je optu?enik u isto vrijeme i ?rtva nasilja. Propust da se to učini mo?e imati za posljedicu neopravdanu deporatciju imigranta koji je pre?ivio nasilje.

(Ovaj izvor informacija je napisala Sonia Parras Konrafd, direktorica MUNA pravne klinike Ajova koalicije protiv porodičnog nasilja (MUNA Legal Clinic of the Iowa Coalition Against Domestic Violence). MUNA znači "Mujeres Unidas por un Nuevo Amanecer" a na Bosanskom/Srpskom/Hrvastkom to je "?ene ujedinjene za novo svitanje." Ona je također dopredsjednica nacionalne mre?e za okončanje nasilja nad doseljničkim ?enama (National Network to End Violence Against Immigrant Women) i pomoćna direktorica ASIST-e, imigrantskog progama koji je ?irom zemlje posvećen pru?anju suvremene tehničke pomoći za imigracijske pravne lijekove za imigrante koji su pre?ivjeli porodično nasilje i trgovinu ljudima.


Last Review and Update: Sep 08, 2005
LiveHelp

Contacting the LiveHelp service...