Pogrešna shvatanja o dogovornoj bračnoj zajednici

Brak pruža muškarcu i ženi određena zakonska prava. Puno ovih zakonskih prava ne postoju važna dok se par ne rastavi. Ako postoji brak, ili "obični" brak ili dogovorna bračna zajednica, kada se par rastavi oni mogu dobiti razvod braka. Tokom razvoda braka sud može odlučiti ko je odgovoran za plaćanje dugova, može podjeliti nekretninu i ostalu imovinu i u ograničenim situacijama može dodjeliti alimentaciju.

Ako živimo zajedno sedam godina zar mi nemamo dogovornu bračnu zajednicu?

Možda. Postoje tri zahtjeva za ženu i muškarca da bi u Ajovi bili vjenčani putem dogovorne bračne zajednice:

1. Mora postojati dogovor između žene i muškarca da su vjenčani.
2. Par mora neprekidno zajedno živjeti kao supružnici.
3. U javnosti se par mora predstavljati kao bračni par.

Ne postoji konkretan vremenski period tokom kojeg par mora zajedno živjeti da bi ispunio drugi zahtjev. Par mora neprekidno zajedno živjeti i ne samo ponekad ili preko vikenda. Oni isto moraju živjeti kao par, što inače znači da trebaju imati spolni odnos. I muškarac i žena moraju ispuniti sva tri zahtjeva. Na primjer, ako se žena smatra vjenčanom ali muškarac ne smatra sebe vjenčanim, onda ne postoji dogovorna bračna zajednica.

Ako moj supružnik i ja smatramo da smo u dogovornoj bračnoj zajednici zar to ne znači da smo vjenčani?

Ne mora značiti. Pravni sistem, a ne par, odlučuje da li postoji dogovorna bračna zajednica. Dok pravni sistem ne kaže da postoji dogovorna bračna zajednica nije apsolutno jasno da ona postoji.

Da li je dogovorna bračna zajednica isto važeća kao i "običan" brak?

Možda. Osoba koja ima brak putem dogovorne bračne zajednice ima ista zakonska prava kao i osoba koja je vjenčana u vjerskoj ceremoniji ili pred sudcem ili magistratskim sudcem. Problem je u tome da može biti teško dokazati da li dogovorna bračna zajednica postoji. Vjenčani list je izdat od strane države Ajove kada osoba ima "obično" vjenčanje. Ovaj list dokazuje da je osoba vjenčana. Ne postoji sličan dokumenat za dovogornu bračnu zajednicu.

Sud može odlučiti da li dogovorna bračna zajednica postoji. Ovo se najčešće dešava ako osoba podnese zahtjev za razvod braka tvrdeći da on ili ona ima dogovornu bračnu zajednicu. Sud će onda odlučiti da li postoji dogovorna bračna zajednica. Sud ne može razvesti par osim ako je postojao brak. Osoba koja moli sud da ih razvede na osnovu dogovorne bračne zajednice mora dokazati sudu da je postojala dogovorna bračna zajednica i to može biti teško dokazati.

Ako imamo dogovornu bračnu zajednicu mogu li ja dobiti dogovorni bračni razvod?

Ne. Ne postoji dogovorni bračni razvod. Samo sud može razvesti par. Jednom kad postoji dogovorna bračna zajednica ona i dalje postoji dok sud ne odobri razvod braka.

Ako ja upotrebljavam prezime svog "supruga" da li mi imamo dogovornu bračnu zajednicu?

Ne mora značiti. Ne postoji zahtjev da supruga uzme prezime svog muža. Čak i ako se to učini ono ne uspostavlja dogovornu bračnu zajednicu. Sva tri gore navedena zahtjeva se moraju ispuniti da bi postojala dogovorna bračna zajednica. Treći zahtjev je da se par predstavlja u javnosti kao da su vjenčani. Ako žena upotrebljava prezime svog supruga to je dokaz da se par predstavlja u javnosti kao bračni par. Drugi dokazi obuhvaćaju stvari kao na primjer:

• ako predstavljaju jedno drugog kao gospodina i gospođu
• ako razmjene vjenčane prstenove
• ako navode jedno drugoga kao supružnika na policama osiguranja i drugim dokumentima
• ako podnose porezne prijave kao vjenčane osobe